Skip to content

Bazga

POVIJEST BAZGE :

Sambucus dolazi od grčkog sambyx , naziv za crvenu boju olovnog spoja minija , na koju naliči crveni sok plodova. Racemosus znači grozdast, oblik cvjetova i plodova. Ebulus je rimsko ime ove vrste bazge.
Kod starih naroda bazga je bila simbol smrti i rođenja, služila za zaštitu od zlih sila, ali i saveznica vještica. Vjerovalo se da je spaljivanje drveta bazge predznak smrti. Prema narodnom vjerovanju bazga je povezana sa Podzemnim svijetom; svirala napravljena od bazge ( zove ) mogu po narodnom praznovjerju prenositi poruke s Onog svijeta, odnosno da netko preko nje oglašava Donji svijet, te da njenu krošnju nastanjuju duhovi. Vjerovalo se da grančica bazge u džepu štiti od reume. Vino od bazgovih bobica ( koje je uistinu dosta jako ) smatralo se vilinskim pićem: onaj tko bi ga popio, navodno je sticao moć da vidi vile i s njima komunicira. Do kraja XIX stoljeća vinu od bazgovih bobica bilo je mjesto na londonskim ulicama, gdje se u hladnim zimskim danima ( i noćima ) prodavalo kako bi osvježilo i ugrijalo putnike i radnike.

LJEKOVITOST BAZGE :

Kao ljekovita biljka koristila se još u doba Hipokrata, Plinija, Galiena, Heraklija. U starom Rimu žene su bojale kosu sokom od zrelih bobica – gnječile su tamnoljubičaste bobice i tako dobivale sok koji je davao njihovoj kosi lijepi crvenkasti refleks.
Bazga spada među najstarije i najljekovitije bilje naših krajeva i Europe. Bazga je također jestiva, odnosno neki njezini dijelovi. Stablo (grm) bazge raste 3 do 10 metara u visinu, listopadno je to drvo, kora je debela i svijetlosive boje. Grane su šuplje i drvenaste, ispunjene su mekanom srži. Listovi su svijetlozeleni i perasti, jajasti i ušiljeni. Cvjetovi su dvospolni mirisni ( jak i intenzivni miris) sastavljeni štitci, bijele ili žućkaste boje. Cvate od travnja do lipnja. Iz cvjetova nastaju oprašivanjem plodovi koji su u početku zelene boje, pa prelaze u ljubičastocr-venu da bi na kraju postali potpuno crni. Plodovi su bobe veličine 3-6 mm sa po 3 sjemenke i sadrže sočan crveni sok. Staništa su joj šumske čistine, rubovi šuma, uz putove uz naselja. Voli dosta svjetla, vlažnu i propusnu zemlju, a najlakši način razmnožavanje je korijenskim izdancima i poluzrelim reznicama ljeti. Često se sama zasijava sjemenom.


Bazga sadrži cijanogenetski heterozid sambunigrozid koji ima dosta jako antivirusno djelovanje, uzrokuje znoj enje, zatim flavonski heterozid rutozid, eterična ulja, tanin, smolu, invertni šećer, organske kiseline, antocijan, holin i vitamin C. Kora i list sadrže i alkaloid sambunigirin i purgativne smole. U cijeloj biljci ima željeza, kalija i natrija, a u plodovima jabučne kiseline,. Crvena bazga tjera snažno izdanke iz žila i panja. Crvena bazga je češća na čistinama i sječinama i šumskim požarištima, javlja se i u planinskim šumama, najčešće u pojasu miješane bukve i jele. Traži sunčane položaje iako dobro podnosi i zasjenu.
Crna bazga je otporna na niske temperature, voli vlažna i humozna tla, duboka zemljišta bogata dušikom. Susrećemo ju u šikarama, živicama te na rubovima šuma.

RECEPTI ZA PRIMJENU BAZGE :

  • Za jače izlučivanje mokraće: Uzima se po 30 grama cvjeta bazge, ploda peršina i kleke (Juniperus), te 10 grama morača. Tri žlice ove mješavine politi s pola litre kipuće vode, poklopiti i ostaviti preko noći. Pije se tri puta dnevno po jedna čaša prije jela.
  • Za lakše iskašljavanje sluzi: Uzima se po 30 grama cvjeta bazge i podbjela, te po 20 grama cvjeta bijelog sljeza i morača. Tri žlice ove mješavine politi s 400 grama kipuće vode, poklopiti i nakon dva sata piti toplo svakih dva sata po jednu veliku žlicu.
  • Protiv „velikog kašlja“: Uzima se po 20 grama cvjeta bazge, rosulje, lista pitomog kestena, bokvice i majčine dušice. Tri velike žlice smjese politi s 400 grama kipuće vode, poklopiti i poslije dva sata piti toplo na svaka dva sata po jednu veliku žlicu.
  • Za liječenje konjunktivitisa:Koristi pet dekagrama suhog bazginog cvijeta koji se potopi u hladnu vodu – u količini 1 litre vode, ostavi tako desetak minuta, zatim se postepeno zagrijava i kad provrije, izmakne se i ostavi poklopljeno petnaestak minuta i zatim procijedi. Na oči treba stavljati oblog od
    mlakog čaja. Inače, ovako pripremljen čaj može se i inhalirati ukoliko je upaljeno grlo ili su oštećene glasnice.
  • Protiv upale krajnika:Sok od bazge se koristi u mnogim kulturama, upravo zbog njenog protuvirusnog djelovanja, a ujedno pomaže kod gripe.
  • Za preznojavanje kod vrućice:dovoljan je i mlačan čaj od bazgina cvijeta jer sadrži tvari koje pospješuju znojenje: dvije čajne žličice cvijeta preliju se s 1/7 litre vrele vode,poklope i nakon desetak minuta procijedi i pije tijekom dana gutljaj po gutljaj.

Naša plantaža :

Naša plantaža je projektirana na način da je gustoća sklopa sadnica bazge zbog predviđenog uzgojnog oblika i bujnosti sorte 5x4m, odabrani uzgojni oblik je stablo različitih uzgojnih konstrukcija kako bi došli do odgovora na pitanje u kojem uzgojnom obliku bazga daje najviše prinose i najoptimalniji je za našu mikroklimu. Polako razvijamo vlastitu proizvodnju sadnica bazge sorte Haschberg koja je za sada jedina komercijalna sorta na tržištu a prema dosadašnjim rezultatima pokazala se kao jako pogodna sorta za uzgoj u našem podneblju.

About Us

    POVIJEST BAZGE :

    Sambucus dolazi od grčkog sambyx , naziv za crvenu boju olovnog spoja minija , na koju naliči crveni sok plodova. Racemosus znači grozdast, oblik cvjetova i plodova. Ebulus je rimsko ime ove vrste bazge. Kod starih naroda bazga je bila simbol smrti i rođenja, služila za zaštitu od zlih sila, ali i saveznica vještica. Vjerovalo se da je spaljivanje drveta bazge predznak smrti. Prema narodnom vjerovanju bazga je povezana sa Podzemnim svijetom; svirala napravljena od bazge ( zove ) mogu po narodnom praznovjerju prenositi poruke s Onog svijeta, odnosno da netko preko nje oglašava Donji svijet, te da njenu krošnju nastanjuju duhovi. Vjerovalo se da grančica bazge u džepu štiti od reume. Vino od bazgovih bobica ( koje je uistinu dosta jako ) smatralo se vilinskim pićem: onaj tko bi ga popio, navodno je sticao moć da vidi vile i s njima komunicira. Do kraja XIX stoljeća vinu od bazgovih bobica bilo je mjesto na londonskim ulicama, gdje se u hladnim zimskim danima ( i noćima ) prodavalo kako bi osvježilo i ugrijalo putnike i radnike.

    LJEKOVITOST BAZGE :

    Kao ljekovita biljka koristila se još u doba Hipokrata, Plinija, Galiena, Heraklija. U starom Rimu žene su bojale kosu sokom od zrelih bobica – gnječile su tamnoljubičaste bobice i tako dobivale sok koji je davao njihovoj kosi lijepi crvenkasti refleks. Bazga spada među najstarije i najljekovitije bilje naših krajeva i Europe. Bazga je također jestiva, odnosno neki njezini dijelovi. Stablo (grm) bazge raste 3 do 10 metara u visinu, listopadno je to drvo, kora je debela i svijetlosive boje. Grane su šuplje i drvenaste, ispunjene su mekanom srži. Listovi su svijetlozeleni i perasti, jajasti i ušiljeni. Cvjetovi su dvospolni mirisni ( jak i intenzivni miris) sastavljeni štitci, bijele ili žućkaste boje. Cvate od travnja do lipnja. Iz cvjetova nastaju oprašivanjem plodovi koji su u početku zelene boje, pa prelaze u ljubičastocr-venu da bi na kraju postali potpuno crni. Plodovi su bobe veličine 3-6 mm sa po 3 sjemenke i sadrže sočan crveni sok. Staništa su joj šumske čistine, rubovi šuma, uz putove uz naselja. Voli dosta svjetla, vlažnu i propusnu zemlju, a najlakši način razmnožavanje je korijenskim izdancima i poluzrelim reznicama ljeti. Često se sama zasijava sjemenom. Bazga sadrži cijanogenetski heterozid sambunigrozid koji ima dosta jako antivirusno djelovanje, uzrokuje znoj enje, zatim flavonski heterozid rutozid, eterična ulja, tanin, smolu, invertni šećer, organske kiseline, antocijan, holin i vitamin C. Kora i list sadrže i alkaloid sambunigirin i purgativne smole. U cijeloj biljci ima željeza, kalija i natrija, a u plodovima jabučne kiseline,. Crvena bazga tjera snažno izdanke iz žila i panja. Crvena bazga je češća na čistinama i sječinama i šumskim požarištima, javlja se i u planinskim šumama, najčešće u pojasu miješane bukve i jele. Traži sunčane položaje iako dobro podnosi i zasjenu. Crna bazga je otporna na niske temperature, voli vlažna i humozna tla, duboka zemljišta bogata dušikom. Susrećemo ju u šikarama, živicama te na rubovima šuma.

    RECEPTI ZA PRIMJENU BAZGE :

    • Za jače izlučivanje mokraće: Uzima se po 30 grama cvjeta bazge, ploda peršina i kleke (Juniperus), te 10 grama morača. Tri žlice ove mješavine politi s pola litre kipuće vode, poklopiti i ostaviti preko noći. Pije se tri puta dnevno po jedna čaša prije jela.
    • Za lakše iskašljavanje sluzi: Uzima se po 30 grama cvjeta bazge i podbjela, te po 20 grama cvjeta bijelog sljeza i morača. Tri žlice ove mješavine politi s 400 grama kipuće vode, poklopiti i nakon dva sata piti toplo svakih dva sata po jednu veliku žlicu.
    • Protiv „velikog kašlja“: Uzima se po 20 grama cvjeta bazge, rosulje, lista pitomog kestena, bokvice i majčine dušice. Tri velike žlice smjese politi s 400 grama kipuće vode, poklopiti i poslije dva sata piti toplo na svaka dva sata po jednu veliku žlicu.
    • Za liječenje konjunktivitisa:Koristi pet dekagrama suhog bazginog cvijeta koji se potopi u hladnu vodu – u količini 1 litre vode, ostavi tako desetak minuta, zatim se postepeno zagrijava i kad provrije, izmakne se i ostavi poklopljeno petnaestak minuta i zatim procijedi. Na oči treba stavljati oblog od mlakog čaja. Inače, ovako pripremljen čaj može se i inhalirati ukoliko je upaljeno grlo ili su oštećene glasnice.
    • Protiv upale krajnika:Sok od bazge se koristi u mnogim kulturama, upravo zbog njenog protuvirusnog djelovanja, a ujedno pomaže kod gripe.
    • Za preznojavanje kod vrućice:dovoljan je i mlačan čaj od bazgina cvijeta jer sadrži tvari koje pospješuju znojenje: dvije čajne žličice cvijeta preliju se s 1/7 litre vrele vode,poklope i nakon desetak minuta procijedi i pije tijekom dana gutljaj po gutljaj.

    Naša plantaža :

    Naša plantaža je projektirana na način da je gustoća sklopa sadnica bazge zbog predviđenog uzgojnog oblika i bujnosti sorte 5x4m, odabrani uzgojni oblik je stablo različitih uzgojnih konstrukcija kako bi došli do odgovora na pitanje u kojem uzgojnom obliku bazga daje najviše prinose i najoptimalniji je za našu mikroklimu. Polako razvijamo vlastitu proizvodnju sadnica bazge sorte Haschberg koja je za sada jedina komercijalna sorta na tržištu a prema dosadašnjim rezultatima pokazala se kao jako pogodna sorta za uzgoj u našem podneblju.